Test brzine tipkanja
Do kraja 20. stoljeća tekstovi su se tipkali na posebnim mehaničkim pisaćim strojevima, a tek su ih 1980-ih godina postupno počeli zamjenjivati elektronički uređaji.
Osobna računala su već u osnovnoj konfiguraciji imala mogućnost unosa teksta (putem tipkovnice) s opcijom kasnijeg ispisa na perifernim uređajima (pisačima). Kada su računala postala dostupna široj javnosti, potreba za pisaćim strojevima nestala je sama od sebe.
Međutim, da pisaći strojevi nikada nisu postojali, nije sigurno bi li kasnije bio izumljen alfanumerički način unosa informacija i kako bi izgledale moderne tipkovnice. Stoga, kada govorimo o unosu i ispisu teksta, prvo bismo trebali spomenuti povijest pisaćih strojeva.
Povijest pisaćeg stroja
Prvi pokušaji reprodukcije teksta i slika na papiru i tekstilu putem tiska potječu iz drevne Kine. To potvrđuju arheološki nalazi u istočnoj Aziji, datirani u 3. stoljeće nove ere. Kasniji primjeri tiskanja pronađeni su u drevnom Egiptu, a njihova starost prelazi 1600 godina. Ovi nalazi uključuju očuvane papiruse i tkanine s otisnutim natpisima i slikama.
Ako govorimo o masovnom tiskanju knjiga (ne pojedinačnih primjeraka, već uz pomoć pečata ili matrica), ta je metoda izumljena između 6. i 10. stoljeća. Izum se također pripisuje Kinezima, a najstariji sačuvani tiskani dokument iz Kine je ksilografska kopija “Dijamantne sutre” iz 868. godine.
Stoljećima su se tiskani tekstovi koristili samo u velikim institucijama, najčešće državnim ili vjerskim, dok je za obične ljude to bilo preskupo i nedostupno. Situacija se počela mijenjati tek u 18. stoljeću, kada je u Engleskoj izdana prva patentna prijava za prijenosni pisaći stroj. Mnogi su europski inženjeri radili na ovakvim strojevima, ali nije poznato tko je bio prvi pravi izumitelj.
Ono što je sigurno jest da je prvi komercijalno uspješan (i široko korišten) pisaći stroj bio model Sholes & Glidden, također poznat kao Remington 1. Opremljen QWERTY tipkovnicom, predstavljen je u Engleskoj 1873. godine i postavio je temelje daljnjem razvoju mehanizama za tipkanje.
Puno ranije, 1808. godine, talijanski mehaničar Pellegrino Turri predstavio je mehanizam s funkcijom brzog ispisa. On je također poznat kao izumitelj indigo-papira. Iako njegov pisaći stroj nije sačuvan, i dalje postoje dokumenti koji su na njemu tiskani.
Ni pisaći strojevi koje je Charles Wheatstone razvio 1850-ih godina nisu sačuvani, jer ih nikada nije patentirao niti pustio u masovnu proizvodnju. Tako je jedini sačuvani model Remington 1, iako povijesni podaci sugeriraju da su prvi pisaći strojevi izumljeni 150–170 godina ranije.
Sredinom 20. stoljeća električna energija postala je glavna pokretačka snaga, a pojavili su se prvi elektromehanički pisaći strojevi. Godine 1973. predstavljen je model IBM Correcting Selectric s funkcijom ispravljanja pogrešaka. Ovaj je model omogućavao pomicanje pisaće glave unazad i prekrivanje pogrešnih znakova bijelom bojom prije nego što bi se na njih otisnuli novi znakovi.
Nova era
Era elektromehaničkih pisaćih strojeva nije dugo trajala: 1984. godine standard ispisa IBM PC-a postao je globalno prihvaćen. Pisaći strojevi postupno su zamijenjeni osobnim računalima s XT tipkovnicama koje su imale 83 tipke.
Ove tipkovnice omogućavale su promjenu načina unosa, što je olakšalo prebacivanje između velikih i malih slova. Do 1986. godine XT tipkovnice zamijenjene su prvo DIN uređajima, a zatim Model M tipkovnicama s 101 do 106 tipki. Priključak je promijenjen u PS/2, a prvi put su se pojavile i tipke Windows i Menu.
Moderne tipkovnice povezuju se putem USB-a i, osim standardnih, imaju dodatne multimedijske tipke, poput kontrole glasnoće, pretrage i osvježavanja stranice. Tipkanje na njima je maksimalno jednostavno i udobno. Signali se gotovo trenutno prenose na računalo, omogućujući brzinu tipkanja do 300–400 znakova u minuti. Trenutni rekord brzog tipkanja drži Mihail Šestov, koji je metodom slijepog tipkanja unio 940 znakova u minuti.
Dosad nitko nije srušio taj rekord, ali to nije ni nužno. Dovoljno je tipkati brzinom od 200–300 znakova u minuti da bi se smatrali vještim daktilografom, a svoju brzinu uvijek možete provjeriti besplatnim online testom.
Možete redovito prolaziti ovaj test kako biste pratili svoj napredak. Sposobnost brzog i točnog tipkanja korisna je vještina koja štedi vrijeme i energiju te je visoko cijenjena kod poslodavaca.
