Sve do kraja 20. stoljeća tekstovi su se tiskali na posebnim mehaničkim tiskarskim strojevima, a tek 80-ih godina postupno su ih počeli zamjenjivati elektronički uređaji.
Osobna računala su već u osnovnom sklopu imala funkciju tipkanja (na tipkovnici), uz mogućnost njihovog naknadnog ispisa - na perifernim uređajima (printerima). Kada su široke mase dobile pristup računalima, potreba za tiskarskim strojevima je nestala sama od sebe.
Ali da nije bilo potonjeg, ne zna se bi li alfanumerički način unosa informacija bio naknadno izumljen i kako bi moderne tipkovnice izgledale. Stoga, kada govorimo o tipkanju/ispisu tekstova, prvo se trebate prisjetiti povijesti tiskarskih strojeva.
Povijest pisaćeg stroja
Prva reprodukcija tekstova i crteža na papiru i tekstilu tiskanjem počela je u drevnoj Kini. Na to upućuju arheološki nalazi iz istočne Azije koji datiraju u 3. stoljeće nove ere. Noviji zapečaćeni artefakti pronađeni su u starom Egiptu. Njihova starost je preko 1600 godina. Riječ je o sačuvanim papirusima i tkaninama na kojima su otisnuti natpisi i slike.
Ako govorimo o punopravnom tiskanju knjiga - ne komad po komad, već masovno (pomoću markica / uzoraka), onda je izumljeno u razdoblju od 6. do 10. stoljeća. Autorstvo izuma također pripada Kinezima, a najraniji tiskani materijal iz Kine koji je preživio do danas je drvorezna kopija Dijamantne sutre iz 868. godine.
Tiskanjem tekstova stoljećima su se bavile samo velike, najčešće državne i vjerske organizacije, a za obične ljude taj je zanat bio preskup i nedostupan. Situacija se počela mijenjati tek u 18. stoljeću, kada je u Engleskoj izdan prvi patent za prijenosni pisaći stroj. Mnogi europski inženjeri sudjelovali su u dizajnu takvih strojeva: ne zna se sa sigurnošću tko je točno vlasnik ideje.
Ali posve je sigurno da je prvi komercijalno uspješan (široko rasprostranjen među masama) bio pisaći stroj Scholesa i Gliddena, poznat i kao "Remington 1". Opremljen QWERTY tipkovnicom, predstavljen je u Engleskoj 1873. godine i označio je početak daljnjeg razvoja tiskarskih mehanizama.
Mnogo ranije, 1808. godine, mehanizam za brzi ispis uveo je talijanski mehaničar Pellegrino Turri, koji je poznat i po izumu karbon papira. Turrijev aparat nije preživio do danas, ali papirnati dokumenti ispisani na ovom uređaju su ostali.
Nisu preživjeli ni pisaći strojevi Charlesa Wheatstonea, koje je on izumio 1850-ih, ali ih nije patentirao niti pustio u masovnu proizvodnju. Tako je jedini sačuvani primjerak "Remington 1", iako povijest kaže da je on ugledao svjetlo tek 150-170 godina nakon izuma prvih (ali ne i preživjelih) pisaćih strojeva.
Do sredine 20. stoljeća električna energija postaje glavni pokretač, pojavljuju se prvi elektromehanički modeli pisaćih strojeva. Godine 1973. izdan je IBM Correcting Selectric model s funkcijom ispravljanja tipfelera. Omogućuje vam pomicanje nosača unatrag i prebojavanje ispisa bijelom tintom, a zatim nanošenje novih znakova na njega.
Nova faza
Era elektromehanike u tiskarstvu nije dugo trajala: već 1984. standard za ispis iz IBM PC-a standardiziran je i globalno distribuiran. Pisaće strojeve posvuda su počela zamjenjivati osobna računala s XT tipkovnicama opremljenim s 83 tipke.
Mogli su promijeniti način unosa, što je omogućilo prebacivanje između velikih i malih slova. Do 1986. XT tipkovnice su prvo zamijenjene DIN uređajima, a zatim tipkovnicama Model M sa 101 do 106 tipki. Priključak za povezivanje zamijenjen je s PS / 2, a među tipkama su se po prvi put pojavili gumbi Windows i Menu.
Moderne tipkovnice dostupne su s USB priključkom, a uz standardne imaju i dodatne multimedijske tipke. Na primjer, tipke za pojačavanje i smanjivanje zvuka, pretraživanje, ažuriranje i tako dalje. Ispis tekstova na njima je što jednostavniji i praktičniji. Signali se prenose na računalo gotovo trenutno, što vam omogućuje povećanje brzine tipkanja do 300-400 znakova u minuti. Brzinski rekord trenutno pripada Mikhailu Shestovu, koji je tipkao 940 znakova u minuti tipkajući dodirom.
Nitko još nije uspio postići i nadmašiti ovaj rekord, ali to nije potrebno. Dovoljno je tipkati 200-300 znakova u minuti da bi vas smatrali dobrim daktilografom, a svoju brzinu tipkanja uvijek možete testirati besplatnim online testom.
Možete povremeno prolaziti kroz njega da biste promatrali dinamiku. Sposobnost brzog i točnog tipkanja teksta korisna je vještina koja štedi vrijeme i trud, a cijene je i poslodavci.
